Kod nedostatka tvrdog zubnog tkiva koje je uzrokovano karijesom ili traumom, na zub se postavljaju ispuni, tzv."bijele plombe" ili plomba u boji zuba. Izrađuju se direktno u ordinaciji te oblikom i bojom u potpunosti rekonstruiraju zubno tkivo.
Postoje i keramički ispuni koji se izrađuju indirektno,tj. u zubnom laboratoriju i potom postavljaju u zub trajnim ljepilom. Njihova je prednost trajnost i otpornost na trošenje i habanje, izuzetna mehanička svojstva i visoka estetika. Izrađuju se iz bezmetalne keramike velike čvrstoće i dizajniraju kompjuterski, a proizvode strojno, naprednom CAD CAM tehnologijom. Nazivaju se još i inlayima, onlayima i overlayima.
Kompozitni ispun ili „bijela plomba“ koriste se za nadoknadu izgubljenog tvrdog zubnog tkiva. One se izrađuju od kompozitnih materijala koji su biokompatibilni, nisu štetni za zub te osiguravaju čvrstoću i vraćaju estetiku zubima, jer se mogu rekonstruirati u više nijansi zuba.
U odnosu na amalgamske ispune („sive plombe“), kompozitni ispuni su standard u modernoj stomatologiji jer ne sadrže živu koja je štetna za organizam, ne sive zub kao što amalgamski ispuni rade nakon nekog vremena te bolje prijanjaju za zub i potrebno je ukloniti manje tvrdog zubnog tkiva pri restauraciji nego što je potrebno kod „sivih plombi“.
Osim klasičnih kompozitnih ispuna koji se izrađuju direktno u ordinaciji, postoje i indirektni ispuni koji se izrađuju laboratorijski nakon uklanjanja karijesa i uzimanja otiska ili skena. Takvi ispuni se nazivaju još i inlay, onlay ili overlay ispuni, rade se iz keramičkih ili kompozitnih materijala visoke čvrstoće i odlične estetike, strojnom CAD/CAM tehnologijom glodanja.
Kod direktnih ispuna postupak je jednostavan, uklanja se sav karijes iz zuba, zub se tretira sredstvima za vezivanje kompozitnih materijala na prirodna tkiva zuba, te se izrađuje ispun pomoću kompozitnih materijala, sloj po sloj. Nakon završne polimerizacije plavim svjetlom i usklađivanjem visine zagriza, postupak izrade ispuna je završen.
Kod indirektnih ispuna nakon uklanjanja karijesa iz zuba, uzima se sken ili otisak zuba, zub se zatvara privremenim ispunom i u sljedećoj posjeti se laboratorijski izrađen ispun od keramičkih ili kompozitnih materijala cementira izravno na mjesto koje se prethodno brusilo. Nakon usklađivanja zagriza, postupak cementiranja indirektnog ispuna je završen.
Cijena izrade ispuna ovisi o stanju postojećeg zuba, opsežnosti karijesa, odabiru materijala i postupka izrade (direktno ili indirektno).
Imate pitanja? Javite nam se s povjerenjem putem kontakt obrasca ili na telefon +385 23 632 061 i rezervirajte svoj termin na vrijeme.
Sama izrada plombi ne boli, uklanjanje karijesa se vrši pod lokalnom anestezijom ukoliko zub nije prethodno liječen, dok je sama postava ispuna sama po sebi bezbolna.
Nakon postavljanja direktnog ispuna može se odmah jesti, ali se savjetuje da pričekate da anestezija prođe ukoliko ste ju primali. Kod cementiranja indirektniih ispuna potrebno je pričekati 30ak minuta prije jela.
Ukoliko se pacijent pridržava uputa svog stomatologa o održavanju oralne higijene, bijele plombe mogu ostati postojane boje dugi niz godina. Uglavnom se promjena boje događa na prirodnom zubu, a ne na ispunu, koji ostaje u pravilu iste boje.
Bijele plombe mogu trajati dugi niz godina, čak i desetljećima, ukoliko se pacijent pridržava danih uputa od strane stomatologa. Održavanje plombi se radi jednako kao i kod prirodnih zubi, četkanjem i korištenjem paste za zube, te korištenjem interdentalnih četkica i/ili zubnog konca.
U odabiru između direktnih „bijelih“ plombi ili keramičkih ispuna najviše se gleda količina preostalog tvrdog zubnog tkiva, navike pacijenta (škripanje zubima, jak zagriz...) te se onda odlučuje o samom postupku. Svaka ima svoje prednosti u određenim situacijama, a naša specijalistica stomatološke protetike dr.med.dent Andrea Berović Kačan će se pobrinuti da Vi dobijete baš ono što Vama treba!
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija".
